CO2 u učionici: zašto djeca posustaju već treći školski sat

Trideset učenika, zatvoreni prozori, tri sata bez propuha. Nastavnik primijeti da razred oko podneva postaje troma, da se javljaju glavobolje i da pozornost pada. Objašnjenje se obično traži u umoru ili u mobitelima. Mjerenje bi, međutim, pokazalo nešto konkretnije: koncentracija ugljikova dioksida u toj prostoriji vjerojatno je višestruko iznad vrijednosti pri kojoj mozak radi optimalno.

Što CO2 zapravo mjeri

Ugljikov dioksid u učionici nije otrov u tim koncentracijama. Njegova vrijednost je u tome što je pokazatelj, dakle mjerilo koliko je zrak u prostoriji "istrošen" i koliko se izmjenjuje sa svježim vanjskim zrakom. Ako je CO2 visok, znači da se u prostoriji nakuplja i sve ostalo što ljudi i prostor emitiraju, od vlage i mirisa do sitnih čestica i hlapljivih spojeva.

Orijentacijske vrijednosti izgledaju ovako:

Istraživanja provedena u učionicama pokazuju da su vrijednosti iznad dvije tisuće ppm prije kraja nastave pravilo, a ne iznimka, osobito zimi kad se prozori drže zatvorenima zbog topline.

Zašto je to problem baš u rujnu

Početak nastavne godine spaja nekoliko nepovoljnih okolnosti. Prostori su bili zatvoreni tijekom ljeta, pa se u njima nakupila prašina. Škole se ljeti krečaju i lakiraju, a svježi premazi tjednima ispuštaju hlapljive spojeve, o čemu smo pisali u članku o bojama i namještaju bez štetnih emisija. Vani je istovremeno vrhunac sezone ambrozije, pa se prozori zatvaraju i iz tog razloga.

Rezultat je učionica u kojoj je slaba izmjena zraka, a istovremeno ima i prašine i iritanata. Za dijete s alergijom ili astmom to je najzahtjevniji mjesec u godini, a kako mu pomoći opisano je na sestrinskom portalu u tekstu o grinjama i čišćenju prostora te u vodiču kroz alergije na korove.

Kako pravilno prozračivati

Najčešća greška je odškrinut prozor tijekom cijelog sata. To slabo izmjenjuje zrak, a zimi nepotrebno hladi zidove i stvara kondenzaciju. Učinkovit pristup je suprotan:

• Kratko i široko. Prozori se otvore do kraja na tri do pet minuta, po mogućnosti i vrata radi propuha. Zrak se izmijeni gotovo potpuno, a zidovi i namještaj ne stignu se ohladiti.

• Svaki odmor. Jedno prozračivanje po satu je minimum za punu učionicu.

• Ako je vani visoka pelud ili loš zrak, birajte trenutak. Razine peludi najviše su u jutarnjim satima, pa je bolje prozračiti kasnije prije podne. Stanje provjerite na karti peludi i na karti kvalitete zraka.

• Zimi ne štedite na tome. Toplinski gubitak kratkog prozračivanja je zanemariv u odnosu na dobitak u koncentraciji učenika.

Mjerenje koje košta malo, a mijenja ponašanje

Jednostavni CO2 senzori s prikazom vrijednosti i signalnim svjetlom danas su jeftini i nisu laboratorijska oprema, nego alat za navike. Kad razred vidi da brojka raste i da svjetlo prelazi u narančasto, prozračivanje prestaje biti nastavnikova prisila i postaje razumljiv postupak. Škole koje su uvele takve uređaje najčešće izvještavaju o istoj promjeni: prozori se otvaraju češće, bez rasprave.

Ako razmišljate o mjerenju kod kuće, ista logika vrijedi za spavaću sobu i za radni prostor. Zatvorena spavaća soba s dvije osobe preko noći redovito prelazi tisuću i petsto ppm.

Što roditelj može napraviti

1. Pitajte razrednika kakva je praksa prozračivanja. Pitanje samo po sebi često pokrene promjenu.

2. Predložite Vijeću roditelja nabavu nekoliko CO2 mjerača. Trošak je zanemariv u odnosu na opremu koju škole inače nabavljaju.

3. Ako dijete ima alergiju ili astmu, dogovorite da ne sjedi neposredno uz prozor koji gleda na zapuštenu zelenu površinu.

4. Pratite razine alergena za svoju lokaciju na peludnoj prognozi i prilagodite jutarnju rutinu.

Tri minute koje mijenjaju sat

Ako iz cijelog teksta treba zapamtiti jednu stvar, onda je to sljedeće. Potpuno otvoren prozor tijekom tri do pet minuta izmijeni gotovo sav zrak u prostoriji, a temperatura se vrati na početnu unutar desetak minuta jer su zidovi i namještaj zadržali toplinu. Odškrinut prozor tijekom četrdeset i pet minuta izmijeni znatno manje zraka, a pritom trajno hladi zid uz prozor i troši više energije. Razlika je u tome što kod kratkog i širokog prozračivanja mijenjate zrak, a kod odškrinutog prozora hladite građevinu.

Često postavljana pitanja

Je li CO2 u učionici opasan?

U tim koncentracijama nije toksičan, ali mjerljivo smanjuje koncentraciju i uzrokuje umor i glavobolju. Uz to je pouzdan znak da je izmjena zraka nedovoljna.

Pomažu li biljke?

Zanemarivo. Broj biljaka potreban da se osjetno snizi CO2 u punoj učionici bio bi nerealan. Prozračivanje je jedino učinkovito rješenje.

Pomaže li pročišćivač zraka?

Pročišćivač uklanja čestice, pelud i dio plinova, ali ne uklanja ugljikov dioksid. Njih dvoje se nadopunjuju, ne zamjenjuju. O odabiru uređaja više u vodiču kroz CADR vrijednosti.

Što ako je vani jako loš zrak?

I tada se prozračuje, ali kraće i u trenutku kad su vrijednosti najniže. Trajno zatvorena prostorija nije rješenje ni u jednom scenariju.

Vrtići, dvorane i prostori s još lošijim omjerom

Učionica je zapravo umjereno zahtjevan slučaj. Gori omjer broja ljudi i volumena zraka nalazi se u vrtićkim sobama, u kojima djeca borave po cijeli dan, te u manjim sportskim dvoranama i zbornicama. U dvoranama se problemu pridružuje i pojačano disanje zbog tjelesne aktivnosti, pa unos svega što je u zraku raste višestruko.

Kod male djece problem je izraženiji iz dva razloga. Udišu više zraka po kilogramu tjelesne mase od odraslih i bliže su podu, gdje se nakuplja krupnija prašina. To je ujedno i razlog zašto se u vrtićima isplati inzistirati na češćem prozračivanju i na vlažnom čišćenju umjesto suhog metenja.

Zimski dodatak: vlaga i grijanje

U sezoni grijanja pojavljuje se druga krajnost. Zrak postaje presuh, tipično ispod trideset posto relativne vlažnosti, što isušuje sluznicu i smanjuje njezinu obrambenu sposobnost. Istovremeno, u prostorijama koje se slabo prozračuju, vlaga iz disanja kondenzira na hladnim vanjskim zidovima i prozorima, što je početak problema s plijesni.

Ta dva stanja nisu proturječna, nego posljedica istog uzroka: nedovoljne izmjene zraka. Kratko i široko prozračivanje rješava oboje, jer izbacuje vlagu iz zraka, a ne stigne ohladiti zidove. Kod kuće je ciljna vrijednost relativne vlažnosti između četrdeset i šezdeset posto, a što se događa kad se ta granica trajno prijeđe, opisano je na sestrinskom portalu u članku o plijesni u stanu.

Prije prvog školskog tjedna: provjerite kalendar cvjetanja da znate što je aktivno u rujnu i pratite lokalne vrijednosti na karti kvalitete zraka.