Magla ili smog: Kako ih razlikovati golim okom?

Dolazak hladnijih dana u Hrvatskoj donosi specifičnu vizualnu promjenu u našim gradovima. Bijeli ili sivkasti pokrivač koji se spušta na ulice često nam onemogućuje pogled na obližnje zgrade ili vrhove planina. Dok će se mnogi nostalgično prisjetiti pjesama o jesenskoj magli, uglavnom nismo ni svjesni opasnosti koju ta magla može nositi sa sobom. Pitanje koje si svaki stanovnik kontinentalne Hrvatske treba postaviti čim izađe iz stana jest: udišem li čistu vodenu paru ili opasni koktel čestica pogubnih za moje zdravlje?

Razlikovanje pojmova kao što su prirodna magla i industrijski smog ključno je za očuvanje zdravlja. U ovom članku istražit ćemo kako ih razlikovati golim okom, zašto je kvaliteta zraka postala goruća tema svake zime te kako se onečišćenje zraka manifestira u našem neposrednom okruženju.

Što je zapravo magla, a što je smog?

Da bismo znali što gledamo, moramo razumjeti fiziku iza ovih pojava.

Magla je, u svojoj biti, oblak koji se nalazi pri tlu. Nastaje kada se vodena para u zraku kondenzira u sitne kapljice vode zbog pada temperature. Za njezino formiranje potrebna je visoka vlažnost zraka (iznad 95%) i prisutnost mikroskopskih čestica (kondenzacijske jezgre) na koje se voda može uhvatiti. U idealnim uvjetima, magla je čista, mirisom neutralna i osvježavajuća.

S druge strane, smog je ekstremno onečišćenje zraka koje nastaje kada se krute čestice (PM2.5 i PM10), dušikovi oksidi i sumporov dioksid pomiješaju s vlagom ili ostanu zarobljeni u donjim slojevima atmosfere zbog temperaturne inverzije. Smog nije prirodna pojava, već je on izravna posljedica ljudske aktivnosti - prometa, industrije i ložišta na kruta goriva.

Kako ih razlikovati: Vodič za promatranje golim okom

Iako se na prvi pogled čine identičnima, ako se pažljivo promatra, moguće je uočiti bitne razlike u boji, mirisu i ponašanju.

1. Boja kao prvi indikator

Čista magla je gotovo uvijek snježno bijela ili mliječno prozirna. Kada sunce probije kroz nju, ona se lomi u bijelim i svijetlim tonovima. Smog, s druge strane, ima karakterističnu prljavo sivu, žućkastu ili čak smećkastu nijansu. Ako pogledate prema horizontu i vidite nakupinu tamnije boje koja se nadvila nad grad grad, gotovo je sigurno da gledate u visoko onečišćenje zraka. Ova boja dolazi od čestica čađe i kemijskih reakcija dušikovih oksida.

2. Miris i okus zraka

Prirodna magla miriše na vlagu, svježinu ili jednostavno nema miris. Smog ima vrlo specifičan, težak miris. Stanovnici gradova u kojima je kvaliteta zraka niska često opisuju miris smoga kao miris paljevine, sumpora (pokvarenih jaja) ili metalni okus u ustima. Ako osjetite grebanje u grlu ili peckanje očiju čim izađete van, to nije zbog vlage, to su kemikalije iz smoga.

3. Vidljivost i tekstura

Magla se često kreće u "krpama" ili slojevima. Možete vidjeti mjesta gdje je gušća i mjesta gdje se razrjeđuje. Smog je obično homogeniji te on stvara jednoličan, gusti zid koji ne "pleše" na vjetru kao što to čini vodena para. Također, smog ostavlja ljepljiv osjećaj na koži ili tanki sloj tamne prašine na prozorima i automobilima nakon što se raziđe.

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj: Gdje je problem najveći?

Kada analiziramo kakva je kvaliteta zraka u Hrvatskoj, vidimo jasnu podjelu između obale i unutrašnjosti. Dok obalni gradovi zahvaljujući vjetrovima poput bure rijetko imaju problema sa smogom (osim u blizini specifičnih industrijskih zona), unutrašnjost pati.

Gradovi poput Slavonskog Broda, Kutine i Siska povijesno su se borili s industrijskim zagađenjem. Međutim, posljednjih godina fokus se prebacio na glavni grad. Kvaliteta zraka u Zagrebu postala je sinonim za zimsku borbu protiv tihih ubojica u zraku.

Zašto Zagreb nestaje u smogu?

Zagreb ima specifičan geografski položaj, smješten je podno Sljemena u kotlini koja pogoduje zadržavanju zraka te zimi nastupa temperaturna inverzija. Pritom, hladan zrak, koji je teži, ostaje zarobljen uz tlo, dok je iznad njega sloj toplijeg zraka koji djeluje kao poklopac na loncu. Svo onečišćenje zraka iz tisuća automobila i kućnih ložišta ostaje u tom donjem sloju. Ono što Zagrepčani tjednima vide kao gustu maglu, zapravo je najčešće smog zasićen PM česticama.

Opasnosti skrivenog onečišćenja

Najveća opasnost smoga je u tome što on može biti prisutan čak i kada ga ne vidimo kao gusti oblak. Čestice PM2.5 toliko su sitne da ulaze direktno u krvotok putem pluća.

Razlika između magle i smoga je i u njihovom utjecaju na zdravlje:

• Magla: Može uzrokovati probleme samo astmatičarima zbog povećane vlage i hladnoće koja sužava dišne puteve.

• Smog: Uzrokuje sustavne upale, kardiovaskularne bolesti te pogoršava stanje kod svih kroničnih bolesnika. Dugotrajna izloženost smogu u gradovima s lošom kvalitetom zraka značajno skraćuje životni vijek.

Kako se zaštititi kada niste sigurni?

S obzirom na to da ljudsko oko ipak nije precizan mjerni instrument, najbolje je kombinirati promatranje s tehnologijom.

1. Pratite mjerne postaje: Web stranice i aplikacije koje prate kvalitetu zraka u realnom vremenu (poput portala kvalitetazraka.hr ili službenih stranica DHMZ-a) dat će vam precizan odgovor. Ako je indeks kvalitete zraka (AQI ili EAQI) u crvenom, ono što vidite vani nije samo magla.

2. Smanjite fizičku aktivnost: Ako sumnjate na smog, izbjegavajte trčanje ili naporan fizički rad na otvorenom. Duboko disanje u uvjetima smoga samo ubrzava unos toksina u organizam.

3. Koristite maske: Obične kirurške maske ne pomažu protiv PM čestica. Ako je onečišćenje zraka visoko, jedino maske s certifikatom FFP2 ili FFP3 mogu filtrirati opasne čestice.

4. Pametno provjeravajte: U danima s gustom maglom i smogom, provjetravajte stan samo nakratko sredinom dana kada je temperatura najviša i strujanje zraka obično najjače.

Budućnost i rješenja

Problem kvalitete zraka u Zagrebu i ostatku Hrvatske neće nestati sam od sebe. Potrebna je energetska tranzicija, modernizacija javnog prijevoza i podizanje svjesnosti o tome što svako pojedinačno kućanstvo ispušta u atmosferu.

Dok se to ne dogodi, na nama je da naučimo čitati nebo. Sljedeći put kada vidite bjelinu kroz prozor, sjetite se: ako nema mirisa i ako je prozirna, uživajte u mističnom jutru. Ako je siva, teška i miriše na dim, ostanite unutra i zaštitite svoja pluća.

Kvaliteta zraka u kojoj živimo naša je zajednička odgovornost, a prvi korak prema promjeni je upravo prepoznavanje problema, i to doslovno, vlastitim očima.

Ako želite provjeriti koliko je zagađenje zraka u vašem gradu ekvivalentno pušenju cigareta posjetite naš informativni kalkulator.