Dim od požara: koliko daleko putuje i što je zapravo u njemu

Kad u Dalmaciji gori, vijesti pokazuju plamen i kanadere. Ono što se ne vidi na snimci je oblak koji nastaje iznad vatre i koji, ovisno o vjetru, sljedeća dva do tri dana može opterećivati zrak u mjestima udaljenima stotinama kilometara od požarišta. Za većinu ljudi to znači neugodan miris i peckanje očiju. Za astmatičare, alergičare, malu djecu i starije osobe to je razdoblje mjerljivo povećanog rizika, a gotovo nitko ih o tome ne obavještava.

Što je zapravo u dimu

Dim od požara raslinja nije samo "pepeo u zraku". To je složena smjesa u kojoj su najvažnije tri komponente:

• Sitne čestice PM2.5. Dominantna sastavnica i glavni zdravstveni problem. Čestice iz izgaranja biomase izrazito su sitne, prodiru duboko u pluća i prelaze u krvotok. Njihov mehanizam djelovanja detaljno je opisan u članku o utjecaju PM2.5 čestica na zdravlje.

• Plinovi. Ugljikov monoksid, dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi. Potonji su isti oni spojevi koji se spominju u kontekstu boja i namještaja, samo u znatno većim koncentracijama.

• Sekundarni ozon. Ovo je dio koji većina previdi. Dušikovi oksidi i hlapljivi spojevi iz dima, izloženi jakom ljetnom suncu, stvaraju prizemni ozon nizvodno od požara. Zbog toga se loš zrak može pojaviti i tamo gdje dim uopće nije vidljiv, o čemu više u tekstu Ljeto i ozon.

Koliko daleko putuje

Odgovor ovisi o visini na koju se dim podigne. Kod manjih požara dim ostaje u prizemnom sloju i pogađa okolicu u krugu od nekoliko desetaka kilometara, s time da se zadržava u dolinama i uvalama. Kod velikih požara toplina podigne stup dima u više slojeve atmosfere, gdje ga preuzimaju jače struje i nose stotinama kilometara. U praksi to znači da vjetar s juga može donijeti dim s dalmatinskog požarišta do Like i Gorskog kotara, a jugozapadno strujanje ponekad i do kontinentalnog dijela zemlje.

Dva praktična zaključka slijede iz toga. Prvo, udaljenost od vatre nije jamstvo čistog zraka. Drugo, pojava dima često kasni jedan dan za samim požarom, pa ljudi vezu ne prepoznaju. Ako sumnjate, najbrži način provjere su vrijednosti za vašu lokaciju na karti kvalitete zraka ili na stranici vašeg grada, primjerice Splita, Rijeke ili Dubrovnika.

Zašto je dim posebno težak za alergičare

Ovdje se otvara veza koju se rijetko spominje. Ljetni i ranojesenski mjeseci u Hrvatskoj su istovremeno sezona požara i sezona korovske peludi. Alergija na ambroziju, pelin i štir vrhunac doseže od kolovoza do rujna, dakle upravo kad je rizik od požara najveći.

Kombinacija je nepovoljna iz konkretnog razloga. Sitne čestice iz dima oštećuju zaštitni sloj sluznice dišnih putova i pojačavaju upalni odgovor. Sluznica koja je već preosjetljiva zbog peludi tada reagira jače nego što bi reagirala na samu pelud. Rezultat je da alergičari u danima s dimom prijavljuju simptome koje ni jedna ni druga vrijednost sama po sebi ne objašnjava.

Zbog toga u takvim danima ima smisla provjeriti oba izvora, dakle peludnu prognozu uz stanje kvalitete zraka. Ako ne znate koji su alergeni u ovom trenutku aktivni, popis po regijama nalazi se na karti peludi, a sezonski raspored u kalendaru cvjetanja.

Tko treba biti oprezniji

• osobe s astmom i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, kod kojih dim spada u najjače okidače pogoršanja;

• alergičari u sezoni korova, iz gore opisanog razloga;

• djeca, jer udišu više zraka po kilogramu tjelesne mase i češće borave vani;

• trudnice, o čemu više u članku o kvaliteti zraka i trudnoći;

• osobe sa srčanim bolestima, jer sitne čestice povećavaju rizik od akutnih događaja;

• vatrogasci i volonteri, koji su izloženi neusporedivo višim koncentracijama.

Što učiniti kad dim stigne

1. Zatvorite prozore i smanjite propuh. Klimu prebacite na recirkulaciju, i u stanu i u autu.

2. Odgodite trening. Trčanje ili bicikl u danu s dimom znači višestruko veći unos čestica zbog dubljeg disanja i disanja na usta.

3. Ne oslanjajte se na kiruršku masku. Ona ne zadržava sitne čestice. Zaštitu pruža samo respirator klase FFP2 ili FFP3, i to ako dobro prianja.

4. Filtrirajte zrak u jednoj prostoriji. Nema potrebe za cijelim stanom. Uređaj s HEPA filterom i slojem aktivnog ugljena u spavaćoj sobi daje najveći učinak po uloženom, a odabir prema veličini prostorije objašnjen je u vodiču kroz CADR vrijednosti.

5. Astmatičari, imajte terapiju na dohvat ruke. Pogoršanje kod izloženosti dimu zna biti naglo.

6. Pratite vrijednosti, a ne nos. Osjet mirisa se brzo prilagodi, pa nakon nekoliko sati prestanete osjećati dim iako je koncentracija nepromijenjena.

Zašto vidljivost vara

Isto načelo koje vrijedi za zimu vrijedi i ovdje. Zrak može izgledati prihvatljivo, a koncentracije sitnih čestica biti visoke, jednako kao što bijela izmaglica ne mora značiti onečišćenje. Razliku između vidljivog i mjerljivog obradili smo u tekstu Magla ili smog, a znakove da vam zrak već šteti u članku Peče vas grlo čim izađete van.

Često postavljana pitanja

Koliko dugo traje povišeno onečišćenje nakon gašenja požara?

Obično jedan do tri dana, ovisno o vjetru i o tome tinja li požarište. Nakon prolaska fronte ili jačeg vjetra vrijednosti padaju brzo.

Pomaže li vlažna krpa preko lica?

Ne protiv sitnih čestica. Ona zadržava samo krupnu prašinu i daje lažan osjećaj sigurnosti.

Je li dim opasan i za zdrave odrasle osobe?

Kratkotrajna izloženost kod zdrave osobe najčešće prolazi bez posljedica, ali ponavljana izloženost tijekom sezone nije bezazlena. Za sitne čestice ne postoji koncentracija koja se smatra potpuno sigurnom.

Trebam li nešto mijenjati ako sam alergičan?

Da. U danima s dimom vrijedi biti dosljedniji s terapijom nego inače i izbjegavati boravak vani u satima s najvišim razinama peludi, koje možete provjeriti na Alergija sada.

Zašto je dim često najgori navečer i noću

Ljudi obično pretpostavljaju da je najgore u trenutku kad je vatra najjača, dakle usred dana. U praksi se najviše koncentracije pri tlu često javljaju navečer i tijekom noći. Razlog je meteorološki. Dok sunce grije tlo, zrak se snažno miješa po visini i dim se razrjeđuje kroz debeo sloj atmosfere. Nakon zalaska sunca tlo se hladi, prizemni sloj se stabilizira i miješanje prestaje. Dim koji se u međuvremenu spustio ostaje zarobljen tik uz tlo, na visini na kojoj dišemo.

To je isti mehanizam koji zimi stvara smog u kotlinama, samo s drugim izvorom. Praktična posljedica je jednostavna: ako se navečer osjeti dim, nemojte otvarati prozore za noćno prozračivanje, nego pričekajte jutro i provjerite vrijednosti. U kotlinastim i uvalastim mjestima ta razlika između dana i noći može biti dramatična.

Provjerite prije izlaska: stanje zraka na karti mjernih postaja i razine alergena na peludnoj prognozi. U sezoni požara i korova te dvije brojke idu zajedno.

Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika.