
Roštilj, kamin i otvorena vatra: onečišćenje koje sami sebi pravimo
Miris roštilja i pucketanje vatre u kaminu spadaju u ugodne trenutke, pa ih rijetko povezujemo s onečišćenjem zraka. Ipak, svako izgaranje, uključujući ono koje sami priređujemo iz zadovoljstva, oslobađa sitne čestice i plinove. Za razliku od industrije i prometa, na koje ne možemo utjecati, ovo je onečišćenje koje sami stvaramo, i baš zato ga možemo i smanjiti.
Što nastaje kod roštilja i otvorene vatre
Dim od izgaranja drva, ugljena i osobito masnoće koja kaplje na žar sadrži velike količine sitnih čestica PM2.5, dakle iste one frakcije koja prodire najdublje u pluća. O njihovom djelovanju pisali smo u tekstu o PM2.5 česticama. Uz čestice, nepotpuno izgaranje oslobađa i ugljikov monoksid te niz organskih spojeva, a masnoća koja gori na visokoj temperaturi stvara dodatne štetne tvari. U zatvorenom ili poluzatvorenom prostoru, poput natkrivene terase ili prostorije s kaminom, te se koncentracije brzo nakupe.
Kamin i unutarnji zrak
Kamin je poseban slučaj jer je izvor unutar doma. Klasični otvoreni kamin vizualno je ugodan, ali s gledišta zraka nepovoljan, jer velik dio dima pri paljenju i lošem provlačenju završava u prostoriji. Zatvorene peći i kaminski umeci s dobrim izgaranjem emitiraju znatno manje čestica i sigurniji su. Za samo loženje vrijede ista pravila kao kod grijanja drvima: suho drvo, dovoljno zraka i nikakvo spaljivanje obrađenog drva ni otpada. Detaljan pristup pravilnom loženju vrijedi pročitati zasebno, jer razlika između dobrog i lošeg loženja s istim drvima je velika.
Kod kuće se onečišćenje iz otvorene vatre zbraja s drugim unutarnjim izvorima, poput kuhanja na plinu, o čemu smo pisali u tekstu o zraku u kuhinji. Gdje ima dima i vlage, brzo se pojavi i rizik od plijesni, opisan u članku o vlazi i plijesni.
Kako uživati uz manje dima
Roštiljajte na otvorenom i uz vjetar. Nikada u zatvorenom ili slabo prozračenom prostoru, gdje uz čestice prijeti i opasan ugljikov monoksid.
Pričekajte da se žar smiri. Najviše dima nastaje na početku, dok se potpala i ugljen tek razgaraju. Meso stavljajte tek na ravnomjeran žar bez plamena.
Smanjite kapanje masnoće. Manje masni komadi i posude koje hvataju masnoću znače manje dima koji nastaje kad kaplje na žar.
Birajte kvalitetno gorivo. Suh ugljen ili drvo bez premaza gore čišće od vlažnog ili tretiranog materijala.
Ne stojte u dimu. Zvuči očito, ali izloženost onoga tko okreće roštilj daleko je najveća.
Držite djecu i osjetljive osobe podalje od izravnog dima.
Spaljivanje biljnog otpada u dvorištu
Poseban i čest problem je paljenje suhog lišća, granja i korova u dvorištu, osobito u jesen. Takva vatra tinja na niskoj temperaturi i proizvodi nesrazmjerno mnogo dima punog sitnih čestica, koji se u mirnim danima zadržava u cijelom susjedstvu. Za alergičare i astmatičare to je jedan od najgorih scenarija. Kompostiranje ili odvoz zelenog otpada gotovo su uvijek bolje rješenje, i za zrak i za odnose sa susjedima.
Poseban oprez za osjetljive skupine
Dim od izgaranja poznat je okidač za osobe s astmom i kroničnim bolestima dišnih putova, a kod alergičara djeluje na već preosjetljivu sluznicu i pojačava tegobe. Ako netko u društvu ima problema s disanjem, vrijedi ga zadržati podalje od dima i paziti da se roštilj postavi tako da vjetar dim odnosi od stola. U sezoni peludi tome se pridodaje i pelud, pa je korisno provjeriti peludnu prognozu prije cjelodnevnog druženja na otvorenom. Kako preosjetljivost nastaje i zašto je sve češća, objašnjeno je u tekstu o genetici i okolišu.
Ravnoteža, ne odricanje
Poanta nije da se odreknete roštilja ili kamina, nego da razumijete da i ta ugodna aktivnost ima svoju cijenu za zrak, i da je ta cijena velikim dijelom pod vašom kontrolom. Roštilj na otvorenom, uz vjetar i na smirenom žaru, uz izbjegavanje dima, razlikuje se od zadimljene terase jednako kao dobro i loše loženje peći. Ako vas zanima kako vaše aktivnosti utječu na širu sliku, lokalne vrijednosti uvijek možete provjeriti na karti kvalitete zraka.
Zašto je dim gori u bezvjetrini
Isti roštilj u dva različita dana može biti posve različito iskustvo, ovisno o vjetru. Za vjetrovitog dana dim se brzo razrjeđuje i odnosi, pa je izloženost mala. U mirnom, bezvjetrenom danu, osobito navečer kada se zrak pri tlu smiruje, dim se zadržava i nakuplja oko mjesta gdje se okupljate. To je isti mehanizam koji zimi stvara smog, samo u malom i u vašem dvorištu. Zato roštilj i vatru vrijedi planirati za dan s barem malo strujanja zraka, a izbjegavati u potpunoj bezvjetrini.
Miris koji ostaje u kući
Dim od roštilja i otvorene vatre ne nestaje kad se vatra ugasi. Sitne čestice i mirisne tvari talože se na tekstilu, zavjesama i tapeciranom namještaju, a s odjeće i kose dolaze u zatvoreni prostor i tamo se zadržavaju. Zato nakon druženja uz roštilj ima smisla dobro prozračiti prostor, a odjeću koja je bila u dimu ne unositi ravno u spavaću sobu. Za osjetljive osobe to smanjuje noćne tegobe, jer se izloženost ne nastavlja kroz san.
Često postavljana pitanja
Je li roštilj na plin čišći od onog na drveni ugljen?
U pravilu da, jer plin gori potpunije i stvara manje sitnih čestica od ugljena i drva. Najviše dima ionako nastaje od masnoće koja kaplje na žar, neovisno o gorivu.
Smijem li roštiljati na natkrivenoj terasi?
Samo ako je stvarno otvorena s više strana. U zatvorenom i poluzatvorenom prostoru prijeti nakupljanje čestica i opasnog ugljikova monoksida.
Je li spaljivanje lišća u dvorištu dopušteno?
Ovisi o lokalnim propisima, ali s gledišta zraka gotovo je uvijek loš izbor. Kompostiranje ili odvoz zelenog otpada bolji su i za zrak i za susjede.
Zašto me dim od roštilja jače smeta nego prije?
Osjetljivost dišnih putova raste s dobi i s postojećim alergijama ili astmom. Dim djeluje kao nadražaj na već osjetljivu sluznicu.
Uz malo pažnje roštilj i vatra ostaju ono što jesu, ugodan dio života, a ne izvor nepotrebne izloženosti. Suho gorivo, otvoren prostor, vjetar i smiren žar bez plamena čine golemu razliku, jednako za vas koji okrećete roštilj kao i za osjetljive osobe u društvu. Svjesnost je ovdje cijela poanta, jer je ovo onečišćenje, za razliku od većine drugih, potpuno u vašim rukama.
Za sljedeće druženje: roštilj na otvorenom i uz vjetar, žar bez plamena i osjetljive osobe podalje od dima. Stanje zraka u svom kraju pratite na karti, a pelud na karti peludi.
Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika.
Saznaj više u pojmovniku
Pojmovi spomenuti u ovom članku
Sitne čestice koje prodiru duboko u pluća i krvotok. Prema WHO-u, najopasniji onečišćivač zraka po zdravlje.
Bezbojan i bez mirisa otrovan plin. Nastaje nepotpunim izgaranjem goriva, posebno opasan u zatvorenim prostorima.
Otrovan plin koji nastaje izgaranjem goriva, posebno u prometu. Ključan pokazatelj onečišćenja u gradovima.
Plin oštrog mirisa koji nastaje izgaranjem goriva s visokim udjelom sumpora. Povezan s industrijskim onečišćenjem.
Pratite kvalitetu zraka u vašem gradu u realnom vremenu
Provjeri kvalitetu zrakaPopularno
Radon u hrvatskim domovima: Što je to i trebate li se bojati "nevidljivog plina"?
Kako odabrati najbolji pročišćivač zraka: Vodič kroz CADR vrijednosti i veličinu prostorije
Vodič kroz kratice: Što su zapravo PM2.5, PM10, NO2, SO2, AQI i EAQI?
Koja hrvatska mjesta imaju najčišći zrak? Top 5 lokacija prema podacima AZO-a
Ljeto i ozon: Zašto čist zrak ljeti nije uvijek siguran zrak?
Newsletter
Prijavite se za savjete o kvaliteti zraka i zdravlju.
Bez spama. Odjava u bilo kojem trenutku.

Alergija.hr
Prognoza peludi za alergičare, kalendar cvjetanja, personalizirane obavijesti. Dišite lakše.
Provjeri pelud danasSestrinski portal
